Mljet - Rajsko Ostrvo sa Jezirima i Bogatom Istorijom
Otkrijte čari Nacionalnog parka Mljet. Vodič kroz Veliko i Malo jezero, istoriju samostana Sveta Marija, savete za posetu i uživanje u netaknutoj prirodi jedinstvenog jadranskog ostrva.
Mljet: Rajsko Ostrvo Jadrana sa Tajnama Hiljadu Godina Starih Jezera
U srcu Jadranskog mora, skriveno od užurbanog sveta, leži ostrvo Mljet - pravi dragulj prirode i istorije. Njegova najveća čar leži upravo u Nacionalnom parku Mljet, području gde se slano more i poluslata jezera stapaju u jedinstven ekosistem, okružen gustom borovom šumom. Ovo ostrvo nije samo destinacija za letnji odmor; to je iskustvo koje ostavlja bez daha i podstiče na ponovno vraćanje. Čuvajte kartu za nacionalni park ne kao trošak, već kao podsjetnik da se u roku od godinu dana morate vratiti i ponovo zaploviti njegovim vodama, istražiti obalu sa druge strane i posvetiti mu malo više vremena.
Put ka Središtu Mira: Plovidba ka Ostrvu Svete Marije
Plovidba brodićem prema simbolu Mljeta, ostrvu Svete Marije, traje svega desetak minuta, ali svaki trenutak je pun strepnje i čežnje. Pri ulasku u brod nastaje prava trka za najbolje mesto za snimanje, jer je bitno imati jasan pogled i ne biti zaklonjen musavim staklima. Dok su se neki strpali u kabinu tražeći udobne stolice, propustili su fascinantan pogled sa desne strane - niz od nekoliko vila i prilično netaknutu obalu. Sa leve strane, u daljini, nalazi se malo veće mesto, dobro povezano autobuskom linijom koja spaja veliko jezero sa morem. Ova kombinacija poluslanog jezera i slanog mora, uz obilje drveća, daje poseban šmek celom ovom delu ostrva. Već se sa prilaza vidí crkva Svete Marije, stojeći ponosno na otočiću usred jezera, obećavajući tajanstveno putovanje kroz vreme.
Veliko i Malo Jezero: Prirodni Fenomen Nastao pre 10.000 Godina
Mljet je poznat po svoja dva jezera, Veliko i Malo, koja su nastala nakon ledenog doba pre više od 10.000 godina. Ova starost govori o dubokoj geološkoj istoriji koju nosi ovo ostrvo. Veliko jezero se preko uskog kanala, koji podséća na reku, uliva u more, stvarajući prelepe prizore. Zabranjen je ribolov u jezerima, što doprinosi očuvanju ekosistema i omogućava da se ribe slobodno kreću, gotovo ih je moguće uhvatiti rukom. Može im se priznati da su znali da uredé sve staze oko oba jezera; svuda postoje jasne oznake za bicikliste, planinare i hajkere, što čini istraživanje lakim i prijatnim. Organizovan je i prevoz autobusom za one koji ne žele da pešače, iako je prava šteta propustiti priliku da se uživa u mirisu šume i netaknute prirode tokom šetnje.
Samostan i Crkva Svete Marije: Simbol Otoka koji Priča Priču
Pristajanjem na malo ostrvo Sveta Marija u sred Velikog jezera, nailazite na crkvu i samostan iz 12. veka. Crkva Svete Marije, kao i deo samostanskog prizemlja, potiču iz tog perioda. U 13. i 14. veku nadograđen je sprat, a u 15. i 16. veku dograđeno je predvorje. Zvonik je, zbog stalne opasnosti od gusarskih napada, pretvoren u obrambenu kulu. Stara srednjovekovna kula u jugoistočnom uglu samostana je takođe nadograđena, a svaki monah je dobio svoju ćeliju. Ispred ćelija, prema moru, sagrađena je velika terasa, dajući samostanu izgled letnjeg renesansnog dvorca.
Nažalost, od nekada bogate opreme crkve i samostana sačuvalo se vrlo malo predmeta. Napoleonova okupaciona vlast je 1808. godine ukinula sve benediktinske samostane na području tada već ukinute Dubrovačke republike. Imovinu su preuzeli redovnici, da bi je 1854. godine dali isusovcima. Kako je imovina postala školska, 1872. godine je predata državi, koja je vodila brigu o njoj do 1918. godine pod ministarstvom za šumarstvo. Nakon toga, došlo je do prevrata i imovina je razgrabljena. Dolaskom Jugoslavije i komunista, 1949. godine vršena je nacionalizacija, a imovina je predata Jugoslovenskoj akademiji nauka. Godine 1959. narodni odbor Mljeta preuzima posed i pretvara ga u hotel. Nažalost, više se rušilo i kralo nego što se ulagalo. Svako je polagao pravo na ovaj biser u sred zelenog Mljeta, ali niko nije video obavezu da uloži i povrati bar deo njegovog nekadašnjeg sjaja. Spoljašnje stepenište i dvorište iz 16. veka i danas čekaju potpunu restauraciju.
Odisej i Kalipso: Legende Uproštene u Kamenu
Arkadijska lepota ostrva Mljet bila je poznata još u antici. Ovaj, po mnogima najlepši otok na Mediteranu, opisao je Homer u svom epskom delu Odiseja. Prema Homeru, Odisej, mitski kralj Itake, na povratku iz Trojanskog rata doživeo je brodolom na hridi blizu ostrva Ogigije. Napola mrtav, doplivao je do pećine gde je pao u ruke otočkoj nimfi Kalipso. Iako ne postoje materijalni dokazi o postojanju Odiseja ili Kalipse, a ako su ikada i postojali, davno su izgubljeni u vremenu, legenda i dalje živi. Odisejeva pećina, za koju se veruje da je bila njegovo sklonište, nalazi se ispod Babinog polja. Ima dva ulaza, sa mora i sa kopna, i duboka je oko tridesetak metara. Ribari iz Babinog polja još i danas je koriste kao sklonište svojih čamaca od otvorenog mora. Prema Homeru, Odisej je na Mljetu proveo punih sedam godina, očaran lepotom ostrva i zaljubljen u nimfu Kalipso, pre nego što je bio pušten da se vrati kući.
Kako Doći do Mljeta: Praktični Saveti za Putnike
Najlakši i najkomotniji način da se dođe do Mljeta je kombinacija automobila i trajekta. Trajektna linija povezuje Mljet sa kopnom, tačnije, luku Prapratno na poluostrvu Pelješac sa lukom Sobra na Mljetu. Prapratno se nalazi na južnoj strani Pelješca, udaljeno samo nekoliko kilometara od Stona. Tokom letnje sezone ova veza je učestala, iako se može desiti da trajekt bude prepun. U tom slučaju, vreme čekanja za naredni polazak možete iskoristiti da obiđete obližnji Ston, poznat po najdužim gradskim zidinama u Evropi (nakon Kineskog zida) i staroj solani koja i danas radi na tradicionalan način. Plovidba trajekta traje oko 45 minuta. Sobra je manje mesto na severnoj obali Mljeta, udaljeno oko 20-ak kilometara od Polača, koje se nalazi na ulazu u Nacionalni park.
Za one koji putuju bez automobila, postoji autobuska linija koja povezuje razne delove ostrva, mada su redovi vožnje retki. Preporučuje se da se vozni red trajekta proveri preko sajta Jadrolinije. Ulaznice za Nacionalni park Mljet se plaćaju, a važe za neograničen broj poseta tokom dana, uključujući i vožnju brodićem do ostrva Svete Marije.
Gde Uživati: Poloče, Pomena i Netaknute Uvale
Glavna naselja unutar Nacionalnog parka su Poloče i Pomena. Poloče je ribarsko mesto smešteno u malom zalivu, koje služi kao odmoriste jedriličarima i turistima. Nalazi se u neposrednoj blizini jezera i dobro je povezano. U samom mestu mogu se videti ostaci rimske utvrde (po kojoj je mesto i dobilo ime, jer se u dubrovačkim govorima "a" često izgovara kao "o", pa su "palače" postale "polače"). Pomena je manje naselje sa jedinim hotelom na ostrvu, hotelom Odisej. Ispred niza restorana u Pomeni nalaze se vezovi za nautičare. Oba mesta pružaju pristup prelepim šetnicama oko jezera.
Pravi užitak, međutim, leži u istraživanju netaknutih uvala i staza koje vode kroz gustu šumu. Obala Mljeta je uglavnom kamenita i strma, sa izuzetkom područja zvanog Saplunara na jugoistočnom delu ostrva, gde se nalaze peščane plaže. Ljubiteljima životinja će biti zanimljivo da saznaju da na Mljetu žive mungosi, koji su originalno dovedeni iz Indije početkom 20. veka kako bi se rešili problema sa otrovnim zmijama. Iako su uspešno istrebili zmije, mungosi su kasnije počeli da napadaju perad, postajući sami problem za ekosistem.
Kulinarski Doživljaj: Od Restorana "Melita" do Domaće Kuchinje
Na ulazu u Nacionalni park, u Pomeni, nalazi se čuveni restoran "Melita", nazvan po starom rimskom imenu za Mljet. Iako poznat po dalmatinskoj kuhinji, posetici često primećuju da su cene prilično visoke, što je delom opravdano činjenicom da se sve mora dostavljati brodovima. Međutim, iskustvo večere u nekom od restorana s pogledom na jezero ili more je nezaboravno. Preporučuje se da probate riblje specijalitete, sveže uhvaćene u okolnim vodama. Važno je imati na umu da je pametno nositi sa sobom bocu vode tokom šetnje, naročito leti, kako biste se zaštitili od sunca i dehidracije.
Zaključak: Mljet kao Vekovno Utocište za Dušu
Mljet nije destinacija masovnog turizma. To je ostrvo za one koji traže mir, prirodnu lepotu i doticaj sa istorijom. Bilo da ga posetite tokom vrelog leta ili blage jeseni, ono će vas opčiniti svojom zelenilom, kristalno čistom vodom jezera i atmosferom koja teško da ima premca na Jadranu. Fotografije sa Mljeta su pravi melem za dušu, pogotovo u jesenje kisno veče, podsećajući na trenutke apsolutnog spokoja i povezanosti sa prirodom. Ostrvo je puno duhova prošlosti, tragova istorijskih priča i legendi koje čekaju da budu otkrivene. Povratak Mljetu nije samo mogućnost, već obaveza za svakog istinskog ljubitelja lepote. Zato sačuvajte kartu, i vratite se da biste ponovo oplovili njegove obale i otkrili sve što vam je možda promaklo prvi put.